Sigurno voziti

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa

Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, nažalost, i nadalje plaćamo visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradanja.

Osim individualnih tragedija, i društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. U posljednjih deset godina na hrvatskim se cestama dogodilo se 663 tisuće prometnih nesreća ili prosječno, nešto više od 66 tisuća godišnje. U tom desetogodišnjem razdoblju u prometnim nesrećama godišnje je u prometu prosječno stradavalo 23,5 tisuća ljudi. Od tog broja 79,3 posto prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 18,1 posto osoba, a 2,6 posto osoba godišnje je pogibalo, što je prosječno godišnje 605 osoba. Prema najnižim procjenama stručnjaka za osiguranja i ekonomskih analitičara, Hrvatska danas zbog prometnih nesreća ima izravan gubitak društvenih vrijednosti najmanje u iznosu od dva posto BDP-a, dok su posredni gubici višestruki.

Prema stupnju društvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u prometu gotovo bi se mogla izjednačiti s kriminalitetom. Iako su gubici zbog kriminaliteta brojčano izraženo nešto veći, a zbog namjernog djelovanja potencijalno opasniji, nesigurnost cestovnog prometa to nadmašuje u nenadoknadivim i nepopravljivim gubicima, a to su poginuli i teško ozlijeđeni u prometu.

Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto njih ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od dvjesto ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a tragedija je teža jer je u većem broju riječ o osobama mlađe životne dobi.

Trendovi smanjenja stradavanja i najtežih posljedica od prometnih nesreća na našim cestama su evidentni, pa ako se promatra broj prometnih nesreća i posljedica na 100.000 stanovnika, u proteklom desetogodišnjem razdoblju, on je 13,6 poginulih osoba, a u prošloj 2010. godini 9,6 poginulih na sto tisuća stanovnika – što nas više ne svrstava u jednu od najnesigurnijih zemalja Europe. No rezultati sinergijskog i sveobuhvatnog učinkovitog djelovanja svih čimbenika u Državi moraju biti još bolji!

Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo bi moralo stalno ulagati znatne napore u poboljšanje prometne infrastrukture, a svi mjerodavni subjekti i sudionici u prometu sustavno razvijati prometnu kulturu.

Od bitnih čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika - a posebno vozača – najbrže može smanjiti tragične posljedice. Ona ne traži toliko financijskih sredstava, koliko svježe ideje te stalan i sustavan rad na njihovom promicanju.